![\"Migration](\"https:\/\/lawoffice.ba\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/Migration-in-Bosnia-and-Herzegovina.png\")
<\/p>\n<\/p>\n
Bosna i Hercegovina (BIH), smje\u0161tena na zapadnobalkanskoj ruti, nalazi se u srcu evropske migracijske krize. Iako zemlja nije \u010dlanica Evropske unije (EU), utjecaj Unije na migracijske politike BIH zna\u010dajno je porastao u posljednjoj deceniji. Kako se BIH pribli\u017eava integraciji u EU, zakonodavne i politi\u010dke reforme vi\u0161e oblikuju evropski sigurnosni imperativi nego humanitarne obaveze. Jedan od najzabrinjavaju\u0107ih doga\u0111aja u ovom kontekstu je potencijalno uvo\u0111enje pravnih osnova za praksu vra\u0107anja imigranata \u2013 radnje koje flagrantno kr\u0161e me\u0111unarodno pravo o ljudskim pravima.<\/span>\u00a0<\/span><\/p>\n Iako BiH jo\u0161 nije institucionalizirala potiskivanje migranata, ove prakse predstavljaju sve ve\u0107u zabrinutost jer hrvatske vlasti rutinski provode potiskivanje, prisilno vra\u0107aju\u0107i migrante preko bosanske granice. Sada, pod izgovorom integracije u EU, BiH je na ivici legalizacije takvih mjera, efektivno se uskla\u0111uju\u0107i s kontroverznim politikama eksternalizacije granica EU. Ovaj \u010dlanak kriti\u010dki ispituje kako pritisci EU oblikuju migracijski okvir Bosne, istra\u017euju\u0107i prakti\u010dne implikacije ovih zakonodavnih promjena i njihov utjecaj na ljudska prava.<\/span><\/p>\n Utjecaj EU na migracijski okvir Bosne: Trojanski konj?<\/b><\/p>\n Utjecaj EU na migracijsku politiku BiH je neosporiv. Obe\u0107anje o kona\u010dnom \u010dlanstvu u EU dovelo je do zna\u010dajnih finansijskih i politi\u010dkih ulaganja EU u migracijsku infrastrukturu Bosne i Hercegovine. Me\u0111utim, ova ulaganja dolaze s odre\u0111enim uslovima, posebno s o\u010dekivanjem da \u0107e Bosna djelovati kao tampon zona kako bi sprije\u010dila migrante da do\u0111u do EU. To je dovelo do sekuritizacije migracijske politike BiH, \u010desto na \u0161tetu ljudskih prava.<\/span><\/p>\n Utjecaj EU na migracijsku politiku BiH je neosporiv. Obe\u0107anje o kona\u010dnom \u010dlanstvu u EU dovelo je do zna\u010dajnih finansijskih i politi\u010dkih ulaganja EU u migracijsku infrastrukturu Bosne i Hercegovine. Me\u0111utim, ova ulaganja dolaze u odre\u0111enim uslovima, posebno sa o\u010dekivanjem da \u0107e Bosna djelovati kao tampon zona kako bi sprije\u010dila migrante da do\u0111u do EU. To je dovelo do sekuritizacije migracijske politike BiH, \u010desto na \u0161tetu ljudskih prava. <\/span>Zakona o grani\u010dnoj kontroli<\/b>, illustrate this dynamic clearly. The law, which introduces provisions to legalize the rejection of migrants at the border, mirrors EU border security policies but significantly departs from Bosnia\u2019s human rights obligations under international law\u200b.<\/span><\/p>\n Legalizacija odbijanja: Uvod u kr\u0161enje ljudskih prava<\/b><\/p>\n Iako odbijanje trenutno nije legalna praksa u BiH, nacrt <\/span>Zakona o grani\u010dnoj kontroli<\/b> uklju\u010duje odredbe koje bi ih efektivno institucionalizirale. \u010clan 55. nacrta zakona eksplicitno postavlja temelje za odbijanje pojedinaca na granici pod krinkom sprje\u010davanja \u201eilegalnih\u201c prelazaka. To bi omogu\u0107ilo grani\u010dnim vlastima da sprije\u010de migrante da u\u0111u u Bosnu, a da im ne ponude mogu\u0107nost da podnesu zahtjev za azil, \u0161to predstavlja jasno kr\u0161enje principa <\/span>zabrana vra\u0107anja<\/span><\/i> utvr\u0111eno u Konvenciji o izbjeglicama iz 1951.<\/span><\/p>\n Bitno je shvatiti da potiskivanje nije samo administrativna mjera; to su kr\u0161enja ljudskih prava. Princip <\/span>zabrana vra\u0107anja<\/span><\/i> zabranjuje dr\u017eavama da vra\u0107aju pojedince na teritorije gdje bi se mogli suo\u010diti s progonom, mu\u010denjem ili nehumanim postupanjem. Uvo\u0111enjem pravnih osnova za vra\u0107anje, Bosna se kre\u0107e prema praksama koje bi mogle dovesti do \u0161iroko rasprostranjenog kr\u0161enja ljudskih prava. Vra\u0107anje koje se ve\u0107 de\u0161ava iz Hrvatske u Bosnu pru\u017ea o\u0161tro upozorenje o tome \u0161ta bi moglo uslijediti ako Bosna formalno usvoji ove mjere.<\/span><\/p>\n Hrvatska protivljenja i uloga Bosne u migracijskoj strategiji EU<\/b><\/p>\n Praksa vra\u0107anja migranata iz Hrvatske u Bosnu je \u0161iroko dokumentirana i osu\u0111ena od strane organizacija za ljudska prava. Hrvatske grani\u010dne vlasti rutinski protjeruju migrante preko granice u Bosnu, \u010desto koriste\u0107i nasilje i zastra\u0161ivanje. Ovim migrantima, od kojih su mnogi pobjegli od progona i sukoba, uskra\u0107ena je mogu\u0107nost da tra\u017ee azil i ostaju nasukani u BiH, nesposobni da nastave svoje putovanje u EU.<\/span><\/p>\n Uprkos o\u010diglednim kr\u0161enjima ljudskih prava svojstvenim ovim praksama, EU je uglavnom \u0161utjela o ulozi Hrvatske u vra\u0107anju migranata u Bosnu. Umjesto toga, fokus EU je bio na ja\u010danju grani\u010dnih kontrola, kako unutar svojih dr\u017eava \u010dlanica, tako i u susjednim zemljama poput BiH. Frontex, agencija EU za grani\u010dnu i obalnu stra\u017eu, odigrala je klju\u010dnu ulogu u ovoj strategiji, igraju\u0107i sve ve\u0107u ulogu u upravljanju granicama Bosne uprkos kontroverznoj historiji u\u010de\u0161\u0107a u vra\u0107anju migranata.<\/span><\/p>\n Iako Bosna jo\u0161 nije po\u010dela sama provoditi mjere zabrane migracija (gushireback), postavljaju se zakonodavni temelji kako bi slijedila primjer Hrvatske. Pre\u0107utno odobravanje EU akcija Hrvatske \u0161alje jasnu poruku: kontrola migracijskih tokova u EU ima prednost nad za\u0161titom prava migranata i tra\u017eitelja azila. Uvo\u0111enje zakonskih odredbi o gu\u0161enju u nacrt zakona Bosne <\/span>Zakona o grani\u010dnoj kontroli<\/b> reflects this prioritization of security over humanitarian obligations\u200b.<\/span><\/p>\n Zakonodavne reforme i zaobila\u017eenje ljudskih prava<\/b><\/p>\n The <\/span>Zakonu o strancima<\/b> i nacrt <\/span>Zakona o grani\u010dnoj kontroli<\/b> otkrivaju zabrinjavaju\u0107i trend u zakonodavnom procesu u Bosni: zaobila\u017eenje obaveza u vezi s ljudskim pravima pod izgovorom uskla\u0111ivanja sa standardima EU. Dok kreatori politike u Bosni predstavljaju ove reforme kao neophodne korake ka integraciji u EU, stvarnost je da one fundamentalno mijenjaju okvir migracija zemlje kako bi dale prioritet sigurnosti granica nad ljudskim dostojanstvom.<\/span><\/p>\n Provizije u <\/span>Zakonu o strancima<\/b>, na primjer, dozvoljavaju kolektivna ograni\u010denja kretanja pod nejasno definiranim uvjetima kao \u0161to su \u201ejavno zdravlje\u201c ili \u201ejavna sigurnost\u201c. Ove odredbe pru\u017eaju pravno pokri\u0107e za pritvaranje migranata u lo\u0161im uvjetima bez odgovaraju\u0107eg postupka ili individualizirane procjene njihovih slu\u010dajeva. \u0160tavi\u0161e, kori\u0161tenje skra\u0107enog postupka za protjerivanje \u2013 jo\u0161 jedna klju\u010dna karakteristika zakona \u2013 potkopava osnovno pravo na pravi\u010dno su\u0111enje, efektivno uskra\u0107uju\u0107i migrantima mogu\u0107nost da se \u017eale na rje\u0161enja o deportaciji ili podnesu zahtjev za azil.<\/span>\u00a0<\/span><\/p>\n Ove zakonodavne promjene odra\u017eavaju \u0161iru migracijsku agendu EU, koja daje prioritet sprje\u010davanju migranata da do\u0111u do teritorije EU na bilo koji na\u010din. U praksi to zna\u010di da se od zemalja poput Bosne o\u010dekuje da apsorbuju ljudske i pravne tro\u0161kove upravljanja migracijama, \u010desto bez resursa ili infrastrukture potrebne za po\u0161tovanje osnovnih ljudskih prava.<\/span><\/p>\n Izgovor integracije u EU: Kompromitovanje ljudskih prava zarad politi\u010dke koristi<\/b><\/p>\n Nastojanja da se bosanski zakoni o migracijama usklade sa standardima EU predstavljena su kao klju\u010dni korak ka pristupanju EU. Me\u0111utim, takvo shvatanje je obmanjuju\u0107e. Dok se EU predstavlja kao zagovornik ljudskih prava, njene migracijske politike u praksi otkrivaju druga\u010diju agendu: onu koja daje prioritet sigurnosti svojih vanjskih granica nad za\u0161titom migranata i tra\u017eilaca azila.<\/span><\/p>\n Pritisak na Bosnu da usvoji grani\u010dne kontrole po uzoru na EU doveo je do uvo\u0111enja zakona i politika koji potkopavaju me\u0111unarodne norme ljudskih prava. Potencijalna legalizacija vra\u0107anja imigranata je odli\u010dan primjer. Uskla\u0111ivanjem svojih zakona s propisima EU, Bosna ne samo da ugro\u017eava vlastite obaveze u pogledu ljudskih prava, ve\u0107 i odr\u017eava eksternalizaciju kontrole migracija od strane EU. Ova strategija eksternalizacije stavlja teret upravljanja migracijama na zemlje koje nisu \u010dlanice EU, omogu\u0107avaju\u0107i EU da se distancira od kr\u0161enja ljudskih prava koja se neizbje\u017eno doga\u0111aju kao rezultat toga.\u00a0<\/span><\/p>\n Put naprijed: Otpor normalizaciji otpora<\/b><\/p>\n Bosna se nalazi na kriti\u010dnoj prekretnici. Trenutna zakonodavna putanja riskira da zemlju pretvori u de facto produ\u017eetak vanjske granice EU, gdje kr\u0161enje ljudskih prava postaje norma pod izgovorom sigurnosti. Da bi se sprije\u010dio ovaj ishod, Bosna se mora oduprijeti pritisku da usvoji praksu odbijanja i umjesto toga se fokusirati na ja\u010danje svog sistema azila i po\u0161tivanje me\u0111unarodnih pravnih standarda.<\/span><\/p>\n EU tako\u0111er mora biti odgovorna za svoju ulogu u oblikovanju migracijskih politika Bosne. Iako se EU predstavlja kao partner na putu Bosne ka \u010dlanstvu, njen utjecaj na upravljanje migracijama doveo je do erozije za\u0161tite ljudskih prava. Ako se Bosna \u017eeli istinski integrirati u evropsku zajednicu, to mora u\u010diniti na osnovu zajedni\u010dkih vrijednosti, uklju\u010duju\u0107i za\u0161titu ljudskog dostojanstva i pravo na azil.<\/span><\/p>\n Zaklju\u010dno, iako Bosna jo\u0161 nije u potpunosti implementirala mjere protiv migranata, pravni i politi\u010dki temelji se postavljaju. Utjecaj EU, vo\u0111en \u017eeljom za kontrolom migracijskih tokova, gurnuo je Bosnu prema politikama koje daju prioritet sigurnosti nad ljudskim pravima. Kako bi izbjegla da postane sau\u010desnik u strategiji eksternalizacije granica EU, Bosna mora potvrditi svoju posve\u0107enost me\u0111unarodnom pravu ljudskih prava i oduprijeti se normalizaciji praksi koje potkopavaju dostojanstvo i prava migranata i tra\u017eilaca azila.<\/span><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Bosnia and Herzegovina (BiH), positioned along the Western Balkans route, finds itself at the heart of the European migration crisis. Although the country is not a member of the European Union (EU), the Union\u2019s influence on BiH\u2019s migration policies has grown significantly over the past decade. As BiH edges closer to EU integration, legislative and […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":9898,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"site-sidebar-layout":"default","site-content-layout":"","ast-site-content-layout":"default","site-content-style":"default","site-sidebar-style":"default","ast-global-header-display":"","ast-banner-title-visibility":"","ast-main-header-display":"","ast-hfb-above-header-display":"","ast-hfb-below-header-display":"","ast-hfb-mobile-header-display":"","site-post-title":"","ast-breadcrumbs-content":"","ast-featured-img":"","footer-sml-layout":"","theme-transparent-header-meta":"default","adv-header-id-meta":"","stick-header-meta":"","header-above-stick-meta":"","header-main-stick-meta":"","header-below-stick-meta":"","astra-migrate-meta-layouts":"set","ast-page-background-enabled":"default","ast-page-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"ast-content-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"iawp_total_views":36,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[71],"class_list":["post-9896","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-civil-rights","tag-migration"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/lawoffice.ba\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9896","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/lawoffice.ba\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/lawoffice.ba\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/lawoffice.ba\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/lawoffice.ba\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=9896"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/lawoffice.ba\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9896\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/lawoffice.ba\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/9898"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/lawoffice.ba\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=9896"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/lawoffice.ba\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=9896"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/lawoffice.ba\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=9896"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}