{"id":9897,"date":"2025-04-10T17:34:19","date_gmt":"2025-04-10T15:34:19","guid":{"rendered":"https:\/\/lawoffice.ba\/?p=9897"},"modified":"2025-11-06T14:01:15","modified_gmt":"2025-11-06T13:01:15","slug":"lost-in-translation-the-struggle-for-language-rights-in-bosnia-and-herzegovina","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/lawoffice.ba\/bs\/lost-in-translation-the-struggle-for-language-rights-in-bosnia-and-herzegovina\/","title":{"rendered":"Izgubljeno u prijevodu: Borba za jezi\u010dka prava u Bosni i Hercegovini"},"content":{"rendered":"

\"Lost<\/p>\n

Jezik je vi\u0161e od pukih rije\u010di \u2013 to je identitet, naslije\u0111e i most izme\u0111u generacija. U Bosni i Hercegovini (BIH), zemlji s bogatom jezi\u010dkom i kulturnom tapiserijom, pravo na jezik postalo je bojno polje. Od politi\u010dkih sporova do stvarnih posljedica za u\u010denike, borba za jezi\u010dka prava odra\u017eava dublje tenzije koje nastavljaju oblikovati naciju.<\/span><\/p>\n

Pravni status jezika u Bosni i Hercegovini<\/b><\/h3>\n

Ustav Bosne i Hercegovine ne reguli\u0161e eksplicitno upotrebu slu\u017ebenih jezika na dr\u017eavnom nivou. Me\u0111utim, preambula utvr\u0111uje princip konstitutivnosti naroda, \u0161to uklju\u010duje priznavanje kolektivnih prava, kao \u0161to je jezik, kao su\u0161tinskog dijela nacionalnog identiteta.<\/span><\/p>\n

Ustav Federacije Bosne i Hercegovine (FBIH) priznaje bosanski, hrvatski i srpski kao slu\u017ebene jezike, a latinicu i \u0107irilicu kao slu\u017ebena pisma. Me\u0111utim, na kantonalnom nivou javljaju se nedosljednosti. Ustavi nekoliko kantona - uklju\u010duju\u0107i Zapadnohercegova\u010dki, Hercegova\u010dko-neretvanski, Posavski i Kanton 10 - marginaliziraju srpski i bosanski jezik ozna\u010davaju\u0107i \"hrvatski i bo\u0161nja\u010dki\" kao slu\u017ebene jezike. Ova terminologija je u suprotnosti s presudom Ustavnog suda iz 1998. godine, koja je termin \"bo\u0161nja\u010dki jezik\" proglasila neustavnim.<\/span><\/p>\n

U Republici Srpskoj, Ustav priznaje jezike srpstva, bo\u0161nja\u0161tva i hrvatstva kao slu\u017ebene. Me\u0111utim, u praksi, bo\u0161nja\u010dkoj djeci je uskra\u0107eno pravo da u\u010de svoj jezik pod nazivom \"bosanski\" i moraju prihvatiti oznaku \"Jezik bo\u0161nja\u010dkog naroda\". To je direktno u suprotnosti s ustavnim garancijama jezi\u010dkog samoodre\u0111enja i izvor je dugogodi\u0161njih pravnih sporova i protesta.<\/span><\/p>\n

S druge strane, Distrikt Br\u010dko nudi inkluzivniji model, priznaju\u0107i bosanski, hrvatski i srpski kao slu\u017ebene jezike sa ravnopravnim statusom.<\/span><\/p>\n

Utjecaj na obrazovanje i svakodnevni \u017eivot<\/b><\/h3>\n

Jezi\u010dka diskriminacija u BiH prote\u017ee se izvan pravnih dokumenata \u2013 ona uti\u010de na svakodnevni \u017eivot, posebno u obrazovanju. \u0160kole u Republici Srpskoj uskra\u0107uju u\u010denicima pravo da u\u010de na bosanskom jeziku, prisiljavaju\u0107i ih na nametnuti jezi\u010dki identitet. Sli\u010dno tome, odre\u0111eni kantoni u Federaciji ne osiguravaju jednak status srpskom i \u0107irili\u010dnom pismu, \u0161to dodatno produbljuje etni\u010dke podjele.<\/span><\/p>\n

Za manjinske zajednice, poput Roma, situacija je jo\u0161 te\u017ea. Ne postoji strukturirano obrazovanje na romskom jeziku, a kulturna svijest o njihovom jezi\u010dkom naslije\u0111u ostaje izuzetno ograni\u010dena. Nedostatak institucionalne podr\u0161ke ubrzava nestanak manjinskih jezika, doprinose\u0107i gubitku kulturnog identiteta.<\/span><\/p>\n

Za\u0161to je va\u017eno priznati jezi\u010dka prava<\/b><\/h3>\n

Mogu\u0107nost slobodne upotrebe vlastitog jezika je temeljno ljudsko pravo. Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima i Evropska konvencija o ljudskim pravima nagla\u0161avaju pravo na jezi\u010dko izra\u017eavanje u javnoj i privatnoj sferi. Historijski gledano, potiskivanje manjinskih jezika kori\u0161teno je kao sredstvo asimilacije, \u0161to je \u010desto dovodilo do kulturne erozije i isklju\u010denosti.<\/span><\/p>\n

Neuspjeh u priznavanju jezi\u010dke raznolikosti poti\u010de nepovjerenje i produbljuje etni\u010dke i nacionalne podjele. Priznavanje i za\u0161tita jezi\u010dkih prava poti\u010de inkluzivnost, gradi me\u0111usobno razumijevanje i igra klju\u010dnu ulogu u dugoro\u010dnim naporima za izgradnju mira u postkonfliktnim dru\u0161tvima poput BiH.<\/span><\/p>\n

Klju\u010dne presude Evropskog suda za ljudska prava o jezi\u010dkim pravima<\/b><\/h3>\n

Iako jezi\u010dka prava nisu eksplicitno navedena u Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, ona su za\u0161ti\u0107ena \u010dlanom 2. Protokola br. 1, koji garantuje pravo na obrazovanje, i \u010dlanom 14. koji zabranjuje diskriminaciju.<\/span><\/p>\n

Jedan zna\u010dajan slu\u010daj, <\/span>Belgian Linguistics Case<\/b>, uklju\u010divao je djecu koja govore francuski u regijama Belgije u kojima se govori holandski, a kojima je bilo uskra\u0107eno obrazovanje na njihovom maternjem jeziku. Evropski sud za ljudska prava presudio je da je ovo ograni\u010denje diskriminatorno i da kr\u0161i Konvenciju. Ovaj presedan potvr\u0111uje da dr\u017eave moraju osigurati jednak jezi\u010dki pristup obrazovanju.<\/span><\/p>\n

U drugom slu\u010daju <\/span>Alt\u0131nay protiv Turske<\/b>, utvrdio je da su promjene u sistemu prijema na univerzitete nesrazmjerno uticale na odre\u0111ene jezi\u010dke grupe. U presudi je nagla\u0161eno da \u010dak i prilikom provo\u0111enja \u0161irokih obrazovnih reformi, vlade moraju osigurati da nenamjerno ne diskriminiraju na osnovu jezika.<\/span><\/p>\n

Neophodne reforme za osiguranje jednakih jezi\u010dkih prava u BiH<\/b><\/h3>\n

Da bi Bosna i Hercegovina postigla istinsku jezi\u010dku ravnopravnost, moraju se provesti sljede\u0107e mjere:<\/span><\/p>\n

    \n
  1. Harmonizacija kantonalnih ustava<\/b> \u2013 Uskla\u0111ivanje odredbi kantonalnih ustava s Ustavom Federacije kako bi se eliminisale diskriminatorne jezi\u010dke politike.<\/span><\/li>\n
  2. Izvr\u0161enje sudskih presuda<\/b> \u2013 Osiguranje po\u0161tivanja zakonskih odluka koje potvr\u0111uju pravo na jezi\u010dku samoidentifikaciju i obrazovanje na maternjem jeziku.<\/span><\/li>\n
  3. Svijest i obuka<\/b> Svijest i obuka \u2013 Edukacija vladinih slu\u017ebenika, prosvjetnih radnika i javnih slu\u017ebenika o zakonskim obavezama u vezi s jezi\u010dkim pravima.<\/span><\/li>\n
  4. Poja\u0161njenje pravnih termina<\/b> \u2013 Uspostavljanje autoritativnog tuma\u010denja termina \u201ejezik bo\u0161nja\u010dkog naroda\u201c kako bi se sprije\u010dila njegova zloupotreba kao sredstva isklju\u010divanja.<\/span><\/li>\n
  5. Aktivno pravno zastupanje<\/b> \u2013 Podsticanje pojedinaca da se suprotstave jezi\u010dkoj diskriminaciji putem pravnih kanala, kao \u0161to su \u017ealbe institucijama za ljudska prava i strate\u0161ke parnice.<\/span><\/li>\n<\/ol>\n

    Zavr\u0161ne misli: Jezik kao most, a ne prepreka<\/b><\/h3>\n

    Na\u017ealost, jezi\u010dki sporovi u Bosni i Hercegovini ostaju duboko politizirani. Umjesto da bude ujedinjuju\u0107i kulturni element, jezik se \u010desto koristi kao oru\u017eje za odr\u017eavanje podjela. Me\u0111utim, postizanje pune jezi\u010dke jednakosti je klju\u010dno za njegovanje povjerenja, dru\u0161tvene kohezije i izgradnje mira u zemlji.<\/span><\/p>\n

    Prihvatanjem jezika kao sredstva kulturnog izra\u017eavanja, a ne politi\u010dke odvojenosti, BiH se mo\u017ee kretati ka inkluzivnijem i pravednijem dru\u0161tvu. Izazov sada je ho\u0107e li kreatori politika i institucije poduzeti potrebne korake kako bi osigurali da jezi\u010dka prava ne budu samo teorijske garancije, ve\u0107 prakti\u010dna realnost za sve gra\u0111ane.<\/span><\/p>\n



    <\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Language is more than just words\u2014it\u2019s identity, heritage, and a bridge between generations. In Bosnia and Herzegovina (BiH), a country with a rich linguistic and cultural tapestry, the right to language has become a battleground. From political disputes to real-life consequences for students, the struggle over language rights reflects deeper tensions that continue to shape […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":9915,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"site-sidebar-layout":"default","site-content-layout":"","ast-site-content-layout":"default","site-content-style":"default","site-sidebar-style":"default","ast-global-header-display":"","ast-banner-title-visibility":"","ast-main-header-display":"","ast-hfb-above-header-display":"","ast-hfb-below-header-display":"","ast-hfb-mobile-header-display":"","site-post-title":"","ast-breadcrumbs-content":"","ast-featured-img":"","footer-sml-layout":"","theme-transparent-header-meta":"default","adv-header-id-meta":"","stick-header-meta":"","header-above-stick-meta":"","header-main-stick-meta":"","header-below-stick-meta":"","astra-migrate-meta-layouts":"set","ast-page-background-enabled":"default","ast-page-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"ast-content-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"iawp_total_views":37,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-9897","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-civil-rights"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/lawoffice.ba\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9897","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/lawoffice.ba\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/lawoffice.ba\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/lawoffice.ba\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/lawoffice.ba\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=9897"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/lawoffice.ba\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9897\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9950,"href":"https:\/\/lawoffice.ba\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9897\/revisions\/9950"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/lawoffice.ba\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/9915"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/lawoffice.ba\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=9897"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/lawoffice.ba\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=9897"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/lawoffice.ba\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=9897"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}